Kultura

Karlobag je veoma staro naselje koje datira iz IV stoljeća. Obiluje kulturno-povijesnim spomenicima te crkvama.      U samom mjestu Karlobag od sakralih građevina se nalaze samostan sa crkvom sv. Josipa iz 1713. godine, crkva sv. Karla Boromejskog iz 18. stoljeća te crkva na kalvariji - Sedam Žalosti Djevice Marije iz početka 19. stoljeća.      Utvrda Kava ili Fortica se također nalazi u samom mjestu Karlobag. Od ostalih građevina tu su još zgrada škole, šterne te jezgra starog grada.

Crkve

U samom mjestu Karlobag postoje tri crkve. To su crkva Sv. Josipa sa samostanom, crkva Sv. Karla Boromejskog te kapelica Blažene Djevice Marije


Kapucinski samostan i Crkva  Sv. Josipa

Crkva sa samostanom sv. Josipa sagrađena je u vrijeme kada je carskim dvorom upravljao car Josip I.            Kamen temeljac crkvi i samostanu položen je na blagdan sv. Ane 26. srpnja 1710. g., a postavio ga je lički arhiđakon Marko Mesić. Godine 1714. formirana je prva redovnička zajednica od dvanaest članova, kako su to propisivale ondašnje Konstitucije, a za prvog gvardijana imenovan je fra Damaz iz Rijeke. On 4. studenog iste godine, skupa s drugom redovničkom braćom biva svečano uveden u novi samostan, u kojemu je istog dana bila proglašena i klauzura. Posveta crkve upriličena je 27. svibnja 1714., a posvetio ju je senjsko-modruški biskup grof Adam Ratkay.  Nakon dovršetka gradnje na pročelju crkve Sv. Josipa postavljen je natpis koji označava godinu njene gradnje.

Crkva Sv. Josipa jednobrodna je crkva s jednom bočnom Kapelom Sv. Ante. Iza glavnog oltara nalazi se kor i drveni stalak za psalterij, tzv. legil iz 18. stoljeća s kojeg su redovnici molili svagdašnji časoslov, posjeduje vrlo vrijednu sliku Posljednje večere Cristofora Tasca.

Samostan je kvadratnog tlocrta s pravokutnim dvorištem, klaustrom, u kojem se nalazi velika šterna (cisterna za kišnicu) promjera 6 metara, kapaciteta oko 180.000 litara koja je svojim kapacitetom zadovoljavala potrebe Karlobažana posljednjih 300 godina. Zanimljivost cisterne jest da je svaka obitelj imala svoje određeno mjesto gdje je “kalala” (vadila) vodu pa su na rubovima bunara tijekom vremena ostali urezi od povlačenja konopa.

Samostan posjeduje knjižnicu s teološkom literaturom iz 16., 17. i 18. stoljeća.

Crkva Sv. Karla Boromejskog

Crkva Sv. Karla Boromejskog iz 1710. godine, građena na temeljima crkve Sv. Ivana. U savezničkom bombardiranju 1943.g. teško je oštećena, a 1958.g. uklonjeni su njeni ostaci, osim tornja  sačuvan je jedan dio zida i kompletan zvonik. Uz ostatke crkve postavljen je spomenik Šimi Starčeviću

Šime Starčević (1784- 1859) poznat je po tome što je napisao dvije gramatike “Nova ricsoslovica ilircska” (gramatika hrvatskoga jezika) i “Nova ricsoslovica ilircsko-franceska” (prijevod s njemačkog).

“Ricsoslovica” Šime Starčevića je prva gramatika hrvatskoga jezika pisana hrvatskim jezikom. Dotadašnje su gramatike bile pisane ili drugim jezikom (latinskim, talijanskim, njemačkim) ili su bile dvojezične. Prva gramatika hrvatskog jzika, njegova “Nova ricsoslovica ilircska”, tiskana u Trstu 1812. godine, pisana je ikavicom. Šime Staračević rodio se u Klancu pokraj Gospića 18. travnja 1784. Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Varaždinu, filozofiju studirao u Grazu i Zagrebu, a bogosloviju u Senju, gdje je zaređen za svećenika 1808. godine.

Svećeničku službu obavljao je u Gospiću, Ličkom Novom, Udbini i u Karlobagu, od 1814. do smrti 14. svibnja 1859. Znao je latinski, francuski, talijanski i njemački jezik, a čitao je sve slavenske jezike.

spomenik Šimi Starčeviču

Spomenik hrvatskom jezikoslovcu popu šimi Starčeviću (Žitnik, 1784.- Karlobag, 1859.)

Kalvarija

Kalvarija Karlobag

Na povišenom prostoru iznad grada, na Kalvariji, sagrađena je 1727. kapelica Blažene Djevice Marije od sedam žalosti, koju je 12. rujna posvetio biskup senjski, modruški i krbavski Nikola Pohmajević.